Dr.sc. Željko Dadić - Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Uporaba malih kućanskih aparata za pripravu pitke vode - potreba ili zablud

Voda za piće je jedina namirnica koju koristi cjelokupno stanovništvo i to bez obzira na na zemljopisni položaj (otočani/kontinentalci), socioekonomski status (siromasi, bogataši),vjeru i rasu jer je potreba za vodom opće poznata za normalno funkcioniranje ljudskog organizma.

Hrvatska je zemlja izuzetno bogata velikim količinama zdravstveno ispravne pitke vode. Nažalost, svi građani Hrvatske u svojim domovima nemaju za sada, mogućnost njena korištenja. Ovome je raz1og, u nekim krajevima, slabi postotak priključenosti na javnu vodoopskrbu. Od prvog modernog vodovoda na području Hrvatske (izgrađen u Puli 1858. godine) do danas procijenjena je vodoopskrbljenost stanovništva iz javnih vodoopskrbnih sustava oko 74 %.. Ova vodoopskrbljenost nije ravnomjerno raspoređena po Hrvatskoj. Tako je npr. najlošije stanje u Bjelovarsko – bilogorskoj, Brodsko - posavskoj i Koprivničko - križevačkoj županiji gdje ispod 40 % stanovništva ima zdravstveno ispravnu vodu iz javnih vodoopskrbnih sustava. Ispod 5O % stanovništva ovakvu vodu ima u Vukovarsko – srijemskoj, Požeško - slavonskoj i Sisačko - moslavačkoj županiji. U Virovitičko - podravskoj i Osječko - baranjskoj županiji ova vodoopskrbljenost je ispod 60 %, dok je ona u Zadarskoj, Ličko - senjskoj i Krapinsko - zagorskoj ispod 70 % . Relativno zadovoljavajuću vodoopskrbu ima stanovništvo u Karlovačkoj, Varaždinskoj i Međimurskoj (ispod 80 %) i Istarskoj, Zagrebačkoj (s gradom Zagrebom), Šibensko – kninskoj, Primorsko - goranskoj i Splitsko – dalmatinskoj županiji (ispod 90 %). U Hrvatskoj najviše stanovništva na javnu vodoopskrbu priključeno je u Dubrovačko - neretvanskoj županiji (preko 90 %). Podatci za opskrbljenost županija pitkom vodom datiraju iz 1995. godine. Procjenjuje se na temelju podataka iz prijašnjih 20 godina da se javna vodoopskrba razvija po približnoj stopi od 1% godišnje. Ovom vodoopskrbljenošću ne možemo biti zadovoljni.

Tablica 1. Postotak stanovništva priljučenog na javnu vodoopskrbu (1934. - 2000. god.)

Zdravstvenu ispravnost pitke vode u Hrvatskoj provode interni laboratoriji vodovoda i Zavodi za javno zdravstvo. Rezu1tati ovih analiza iznijeti su u Tablici 2

Tablica2. Zdravstvena ispravnost pitke vode (1992 - 2000.  god.)

Iz ove tablice je vidljivo da je u proteklom razdoblju zdravstveno neispravne vode zbog kemijskog onečišćenja bilo od 3,5 do 14,7 %, dok mikrobiološki nije odgovaralo od 7,1 do 10,8 % uzoraka. Najveći broj zdravstveno neodgovarajuće vode dolazi iz uzoraka uzetih iz individualnih vodoopskrbnih objekata (zdenci, zabijene pumpe. gusterne). U usporedbi s podatcima iz drugih europskih zemalja ovaj je postotak vrlo nizak. Zbog toga se sa sigurnošću može tvrditi da većina građana Hrvatske pije zdravstveno ispravnu vodu. Ova tvrdnja poglavito vrijedi za sva veća naseljena mjesta.

U zadnje je vrijeme u velikoj ekspanziji prodaja malih kućanskih uređaja za pripravu vode. Sve ove uređaje možemo podijeliti na dvije grupe čiji su sastavni dijelovi:

1. ionski izmjenjivač, aktivni ugljen i dezinfekcija srebrom - cijena do 400,00 kuna

2. različiti filteri, aktivni ugljen, reverzna osmoza sa ili bez remineralizacije - cijena do 15.000,00 kuna

Nažalost, kod nekih prodavača postoji nekorektna promidžba zavaravanja potencijalnih korisnika s ciljem bolje prodaje. Ovakav način je ustvari bumerang koji se vraća prodavaču budući se stvara animozitet između prodavača i javno - zdravstvenih ustanova. Naime u promidžbi prodavača navodi se da je pitka voda u Hrvatskoj zdravstveno neispravna, opterećena visokim količinama insekticida, herbicida, pesticida, teških meta1a. Da bi ovo dokazali nudi se pregled <zdravstvene ispravnosti> pitke vode u vašem domu slijedećim oglasom:

Prodavači dolaze na mjesto gdje ih pozovete i «testiraju» vodu s aparatom koji se sastoji od dvije elektrode. Jedna je željezna, a druga aluminijeva elektroda.

Slika 1. Uređaj za "utvrđivanje kakvoće" - vode

U ovisnosti o količini ukupno otopljenih tvari dolazi nakon uranjanja, brže ili sporije do stvaranja smeđe - crnog taloga. Tako će u pitkoj vodi uzetoj u Zagrebu (TDS od 300 do 400 mg/l) doći prije do stvaranja ovog taloga nego u vodi uzetoj u Rijeci (TDS od 150 do 200 mg/l), a najsporije će se talog formirati u vodi Pakraca (IDS oko 60 mg/l). Ispitivanjem sadržaja prije i poslije testa utvrđeno je:

Prodavači tumače nastanak ovog obojenja kao posljedicu onečišćenja vode pesticidima, teškim metalima, ...Vrlo je teško nekome tko nema osnovnog kemijskog znanja objasniti da se radi o jeftinom triku. Naime do obojenja je došlo zbog samog postupka elektrolize i taloženja tvari s elektroda. Sve ovo dogoditi će se i u djevičanski čistoj vodi, a neće se dogoditi samo u vodi u kojoj nema otopljenih tvari (destilirana, demineralizirana voda). Koliko je nekorektan ovaj «test» govori i činjenica da u samom originalnom uputstvu za ovaj test proizvođač navodi:

Napomena: pokus elektrolizom prikazuje prisutnost otopljenih tvari u vodi koje ne moraju nužno biti.

Opće je poznato da glavninu iona otopljenih u vodi čine anioni – hidrogenkarbonat, klorid isulfat i kationi – kalcij, magnezij i natrij. Oni odlično vode struju i u ovisnosti o količini otopljenoj u vodi eleklroliza će biti brža ili sporija. Ne znam da li je prodavačima poznato ali baš voda koju oni nude je ustvari zdravstveno štetna baš iz razloga što nema otopljenih poželjnih esencija1nih tvari za čovjeka (npr. kalcija i magnezija). Tako npr. uporabom ovakve vode može doći do sindroma trovanja vodom kao posljedica hiponatremije u organizmu. Ona se javlja kod zdravog čovjeka zbog prekomjenog gubitka soli i/ili pijenja večih količina tekućine s nedovoljnom količinom otopljenih soli (osim patološkog stanja i nasljednih bolesti). Hiponattremija dovodi do povećane apsorpcije tekućine u intracelularni prostor i do bubrenja stanice. Između ostalog posljedica je i edem mozga (ovisno o stupnju može izazvati čak i smrt). Ovaj problem sigurno znaju i proizvođači budući postoje na tržištu i uređajiu kojima se obavlja remineralizacija s tvarima koje su prethodno uklonili iz vode??? U ovu, remineraliziranu, vodu oni ne stavljaju elektrode - zašto?

U Hrvatskoj je pitka voda zdravstveno ispravna s izuzetkom u jednom dijelu u gradu Varaždinu (nitrati), kao i u nekim lokalnim vodoopskrbnim sustavima. Ona je većinom neispravna u individualnim vodoopskrbnim sustavima (zdenci, zabijene pumpe, gusterne, ...) Uporaba ovih uređaja apsolutno je nepotrebna u područjima koji koriste vodu iz javnih vodoopskrbnih sustava koji su stalno pod dvostrukim nadzorom, internih laboratorija i javno zdravstvenih ustanova. Ovakav način prerade vode preporuča se u svim područjima koja nemaju zdravstveno ispravnu voda iz javnih vodoopskrabnih sustava. Tako npr. hrvatski otoci ili domaćinstva unutrušnjosti do kojih će javna vodoopskrba doći u dalekoj budućnosti idealno su mjesto za korištenje ovih uređaja. Također, ovi uređaji preporučavaju se u področjima koja sa opskrbljuju vodom iz lokalnih vodovoda, kao i iz svih vodoopskrbnih sustava koji distribuiraju vodu sumnjive kakvoće. Ukoliko postoji potreba za mekom vodom (npr. iz tehnoloških razloga –  pranje rublja i posuđa,  centralno grijanje, bojleri, ---) i u područjima s uređenom vodoopskrbom uputno je korištenje ovih uredaja, ali uz pravilnu i istinitu informaciju što korisnik dobiva, a što gubi.

Pijenje vode nakon reverzne osmoze zdravstveno je opasno. Činjenica da se ovim uređajima uklanjaju sve prisutne otopljene tvari pa i kalcij i magnezij koji su biogeni elementi za čovjeka, ne upozoravajući potrošača da ih je potrebno nadoknaditi putem drugih izvora (npr. putem namirnica bogatih kalcijem i magnezijem ili putem dodatnog uzimanja putem tableta).

1. Glavnina današnje promidžbe prodaje malih kućanskih aparata temelju reverzne osmoze je obmana potrošača.

Literatura:

1. Dadić Ž: Priručnik o temeljnoj kakvoći vode u Hrvatskoj. 2001. Zagreb
2. Dadić Ž: Javna vodoopskrba u Hrvatskoj – opskrbljenost, razvitak i zdravstvena ispravnost. Predavanje za članove društva inžinjera PBF – ispostava Zadar 2001. Zadar
3. Analitički podaci Laboratorija Vodoopskrba i odvodnja – Zagreb
4. Interni podatci Laboratorija Regionalnog vodovoda Sjeverne Dalmacije - Zadar